Nadležna komisija pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH obavila je evaluaciju pristiglih ponuda po međunarodnom tenderu za javnu nabavku digitalnih mikrovalnih veza Javnih radiotelevizijskih servisa BiH, digitalnih linkova za uvezivanje pet informativno tehničkih centara u sistem digitalnih veza i odašiljača za pokrivanje digitalnim signalom područja Sarajeva, Banja Luke i Mostara. Kao što smo ranije pisali MKT BiH je zaprimio šest ponuda.

Prema saznanjima TeVe Portala, evaluacijom je utvrđeno da je najpovoljniju ponudu, u skladu s kriterijem najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude, dostavila hrvatska kompanija Odašiljači i veze d.o.o. Ponuda OiV-a je iznosila 6.657.300 konvertibilnih maraka sa PDV-om.

Ponude Elti d.o.o. iz Slovenije te Konzorcija MA & MA Comtel, AVC, M-Three Satcom, Telsat i Elber su odbačene. Pomenuti ponuđači imaju pravo prigovora po pitanju ovog tendera, a nakon toga i eventualne žalbe.

Proces digitalizacije u našoj zemlji traje dosta dugo, a vremena je sve manje. Rok za gašanje analognog signala u zemaljskoj radiodifuziji, a koji važi i za BiH, je 17. juni 2015. godine. Raniji tenderi su obarani upravo nakon žalbi. Mnogi su skloni reći da u svemu ima i političkih igara na račun države BiH.

Ministar komunikacija i transporta BiH, Damir Hadžić, izjavio je za BHT 1, krajem decembra prošle godine, da je januar mjesec kada ćemo ući u prvu fazu digitalizacije, a ona podrazumijeva da MUX A kreće sa pet velikih centara u BiH - Sarajevo, Mostar, Banjaluka, Tuzla i Bihać. "Mi očekujemo da najkasnije polovinom aprila 2014. završimo ovaj dio posla", kazao je tada ministar Hadžić. Nešto ranije Hadžić je kazao da je cilj da digitalni signal građani BiH imaju već do početka Svjetskog prvenstva u fudbalu u Brazilu.

Ubrzan proces digitalizacije u BiH

Proces digitalizacije u BiH posljednjih je dana intenziviran. Montaža DVB-T UHF sistema na Humu u Sarajevu je završena. Postavljeni su novi kablovi i antene, a slijedi spajanje na novi predajnik te mjerenje sistema.

Kako smo uspjeli saznati, MUX sa RTV doma u Sarajevu još nije pušten putem novih linkova ali se ovih dana ubrzano radi i na ovom dijelu procesa digitalizacije. Link oprema je postavljena te se radi na konfiguraciji iste.

Poplave u maju kao i loši vremenski uslovi tokom ljeta značajno su usporili radove u procesu digitalizacije odnosno povezivanju pet informativno-tehničkih centara koje koriste BHRT, RTV Federacije BiH i Radio-televizija Republike Srpske u sistem digitalnih veza te odašiljača za pokrivanje digitalnim signalom Sarajeva, Banja Luke i Mostara.

Kao što je već poznato, proces digitalizacije provodi hrvatska firma Odašiljači i Veze, a ugovor je vrijedan 6.657.300 KM. Početkom juna ove godine počele su pripreme za raspisivanje novog tendera za drugu fazu projekta digitalizacije. Radi se o kompletiranju svih linkovskih veza i uvezivanju IT centara i dopisništava u zapadnom dijelu zemlje.

Okončanje procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini znači definitivan prelazak iz 20. u 21. vijek, smatraju stručnjaci. Rok za taj proces je 17. juni ove godine, do kada bi u cijeloj Evropi trebao biti ugašen analogni sistem emitovanja. Ukoliko se ne provede proces digitalizacije, javni RTV servisi i komercijalne TV stanice u BiH, koje emituju program zemaljskim putem, gube mogućnost daljeg nesmetanog emitovanja, a tehnički uslovi dozvole, koje im daju pravo da emituju putem zemaljskih radio frekvencija, prestat će da važe, piše novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE Marija Arnautović.

U posljednjih sedam godina, koliko u Bosni i Hercegovini traje proces prelaska sa analognog na digitalni sistem, malo šta se uradilo, a sve je dodatno usporeno i zbog političkih neslaganja u zemlji.

Posljednji pokušaj da se stvari ubrzaju, bio je krajem prošle godine, kada je Regulatorna agencija z komunikacije BiH organizovala zajednički sastanak svih učesnika u tom procesu. Do danas se malo toga promijenilo, kaže Siniša Petrović, pomoćnik direktora za radio frekventni spektar u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK).

"Od novembra do danas nisu se desili nikakvi ozbiljniji pomaci u realizaciji procesa digitalizacije. Već poslije okruglog stola, koji je bio održan krajem novembra, napravili smo jednu intenzivnu kampanju dogovaranja, prije svega, sa javnim radio-televizijskim servisima. Činilo se da smo napravili određene pomake, međutim, do dan danas nismo realizovali nijedan od dogovora koji je postignut na tim sastancima", navodi Petrović.

Ukoliko se do 17. juna ove godine ne završi proces digitalizacije, analogni sistem emitovanja će moći će pokriti tek djelić sadašnje teritorije, a smetnje u emitovanju neće imati ko da otkloni. Posljedice neprovođenja digitalizacije u BiH su nesagledive, smatraju u RAK-u. Pomoćnica direktora za emitovanje u RAK-u, Helena Mandić, objašnjava šta Bosnu i Hercegovinu čeka u junu, ukoliko se proces digitalizacije ne okonča.

"Faktički, nijedna stanica neće moći raditi na dodijeljenim frenkfencijama. Odnosno, mogu nastaviti da rade, međutim imaće smetnje od susjednih zemalja, a mi ćemo biti dužni, po međunarodnom sporazumu, da sve te smetnje, koje naše stanice uzrokuju stanicama iz susjednih zemalja, otklonimo, što će sigurno dovesti do gašenja određenog broja stanica. Ono što Agencija pokušava u ovom trenutku da uradi jeste da intenzivno analizira postojeći zakonski i regulatorni okvir, uključujući i ovaj međunarodni sporazum, pokušavajući da predvidi neku situaciju u kojoj ćemo pokušati, koliko je tu uopšte moguće, da nakon 17. juna smanjimo štetu koju će TV stanice sigurno da trpe", tvrdi Mandić.

"Mi smo čekali posljednji voz, a to je onaj koji se ne smije propustiti. Proces digitalizacije ide sporo ili stoji, a neki od učesnika u postupku se prvenstveno bave međusobnim okrivljavanjem, sumnjičenjem i prebacivanjem odgovornosti, pa čak i politikanstvom", konstatuje Plamenko Ćustović, član savjeta Regulatorne agencije za komunikacije.

O kakvim je zapravo problemima riječ, objašnjava Siniša Petrović, pomoćnik direktora za radio frekfentni spektar u RAK-u.

"Problema ima više. Prije svega od nabavke opreme, od raspodjele opreme i vlasništva nad opremom za digitalno emitovanje i prenos televizijskog signala između tri javna televizijska servisa. Čini se da je to možda i osnovni razlog nerješavanja ostalih pitanja. Svi očekuju, prije svega, da se napravi ugovor oko raspodjele vlasništva nad opremom koju država nabavlja za tri javna televizijska servisa", kaže Petrović.

Prva faza procesa digitalizacije krajem prošle godine je u potpunosti blokirana jer Radio-televizija Republike Srpske, kako tvrde u državnom Ministarstvu prometa i komunikacija, ne dozvoljava instaliranje već kupljene digitalne opreme na njihove objekte. Ovaj posao u Federaciji BiH je u potpunosti završen. BiH sada čeka druga, daleko komplikovanija faza digitalizacije.

"Oprema, koja je namijenjena tim objektima, je uskladištena u Sarajevu i trebalo bi da bude otpremljena na mjesto instalacije", riječi su Mehmeda Agovića, savjetnika ministra za promet i komunikacije.

Član savjeta Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH, Miloš Šolaja, podsjeća da je Sporazum za planiranje digitalnog zemaljskog signala ratifikovan još prije sedam godina, te da je odgovornost za njegovo nesprovođenje - isključivo politička.

"Posljedice su političke. Stanovništvo ostaje bez informacija. Na međunarodnom planu BiH gubi bilo kakav ugled i gubi povjerenje. Ekonomske posljedice se prije svega ogledaju u tome da komercijalnih programa neće biti, komercijalni programi iz drugih država će se vidjeti na teritoriji BiH, poskupljuje sam proces digitalizacije, usporava se ili se čak prekida razvoj programskih sadržaja", ocijenjuje Šolaja.

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne ispuni sve svoje obaveze, do 17. juna, što se, kako stvari sada stoje, čini nemoguće, javni servisi morali bi emitovati program ili na Internetu ili putem kablovskih mreža, ukoliko bi željeli da programski pokriju teritoriju koju danas pokrivaju.